Vlaga zbog svoje raznolikosti i složenosti predstavlja najveći izazov pri sanaciji, gradnji i očuvanju građevine.Vlagom opterećeni zidovi dovode do smanjenja sposobnosti toplinske izolacije, do oštećenja premaza i žbuke, nepodnošljive klime u prostoriji i značajnih estetskih oštećenja. Vlaga u zidovima u pravilu uvjetuje opsežne, a time i skupe sanacije. Uzrok je najčešće nedostatak odnosno neispravna vodoravna i/ili okomita hidroizolacija. Cigla, vapnenac i mort najbolje upijaju vlagu, udio pora zraka je oko 25%, a poroznost ovih građevnih materijala je uzrok jakog upijanja vlage. Većina građevnih materijala je porozna i sadrži veliki broj finih kapilarnih cjevčica. Dođe li građevni materijal u dodir s vodom, isti se poput spužve natopi vodom.
Posljedice vlage znače…
Svaki pokušaj površinske sanacije zida neće dati željene rezultate. Prava i trajna sanacija može se postići jedino postupkom isušivanja zidova, koji jamči da će postojeća vlaga u zidovima biti isušena i trajno biti spriječeno prodiranje nove vlage u zidove. Posljedica vlage u zidovima je smanjena čvrstoća građevinske supstance jer primjerice vlažna cigla je daleko slabija od suhe. Osuši li se, cigla postaje opet čvrsta kao i prije. Osjetljivost na smrzavanje također ima posljedice zbog toga što smrznuta vlaga uzrokuje u građevnom materijalu pucanje istoga.
A što je s glazurom?
Ista stvar vrijedi i za glazure. Postupak isušivanja glazura konvencionalnim putetem traje u prosijeku po par mjeseci. Ovisi o više faktora, a neki od njih su uglađenost glazure, debljina samog sloja te udjeli pojedinih faza koje tvore glazuru. U konačnici to znači 3 – 6 puta brže sušenje glazure, tj. cca. 20 – 40 dana.
Croatian 
English